Velike Pande

Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugihmedvjeda, ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama.

Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i urinom.

Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa (vidi članak djelomična selica).

Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji biljojedi, i usprkos uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo bambusovim izdancima, iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu bogati hranjivim tvarima, a pandin probavni sustav nije idealno prilagođen takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom, moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke druge biljke (encijane, irise, vučac (Lycium europaeum) šafrane) a u manjoj mjeri gusjenice i malene kralježnjake.